Održan naučni skup „Srbi u Velikoj istočnoj krizi (1875–1878)“ na Filozofskom fakultetu

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, u četvrtak, 29. maja 2025. godine, uspješno je održan naučni skup pod nazivom „Srbi u Velikoj istočnoj krizi (1875–1878) — 150 godina od početka ratova za oslobođenje i ujedinjenje“. Skup je organizovalo Udruženje istoričara Republike Srpske „Milorad Ekmečić“, uz podršku Filozofskog fakulteta i pod generalnim pokroviteljstvom Kabineta predsjednika Republike Srpske.

Ovaj značajan događaj okupio je sedamnaest uglednih istraživača i istoričara iz Republike Srpske i Srbije, sa ciljem sveobuhvatnog naučnog i društvenog sagledavanja okolnosti, toka i dugoročnog značaja ratova koji su, u okviru Velike istočne krize, označili ključnu prekretnicu u procesu oslobođenja i ujedinjenja srpskog naroda.

Prisutne je na početku pozdravio prof. dr Borivoje Milošević, predsjednik Udruženja istoričara „Milorad Ekmečić“ i profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta. On je istakao značaj obilježavanja ovog jubileja: „U ovoj godini 2025. kada se obilježava nekoliko velikih istorijskih jubileja, počevši od 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, evo obilježavamo dakle još jedan veliki nacionalni jubilej, 150 godina od početka izbijanja Nevesinjske puške i početka Velike istočne krize.“ Profesor Milošević je naglasio da „ovaj događaj nije samo jedna uska srpska i nacionalna priča, već je u istorijskoj nauci odavno označen kao događaj od najvišeg evropskog, političkog i diplomatskog značaja u 19. vijeku.“

Uvodno plenarno predavanje na temu „Hercegovački ustanak – početak Velike revolucije srpskog naroda 1875-1878. godine“ održao je dr Aleksandar Rastović, dajući temeljan pregled događaja koji su uzdrmali Balkan i Evropu.

Tokom tri radne sesije, ugledni istraživači iz Republike Srpske i Srbije predstavili su svoja istraživanja koja su obuhvatila širok spektar aspekata Velike istočne krize. Izlaganja su se kretala od detaljnih analiza lokalnih dešavanja i društvenih prilika u Bosni i Hercegovini, preko uloge javnog mnjenja i dobrovoljačkih pokreta, do međunarodnih dimenzija krize, uključujući diplomatske aktivnosti velikih sila, parlamentarne debate i vojne operacije. Takođe, razmatrani su i aspekti poput sudbine izbjeglog stanovništva, medijskog praćenja sukoba, te savremenih istoriografskih tumačenja ključnih događaja i ličnosti ovog prelomnog perioda.

Profesor Milošević je takođe najavio da će radovi sa skupa biti objavljeni: „U nekoj trećoj fazi ovog našeg projekta, Udruženje je zamislilo da svi radovi koji će danas biti prezentovani budu objavljeni kroz dva tematska broja srpskog istorijskog časopisa, dakle naučnog časopisa koji izdaje Udruženje istoričara Republike Srpske ‘Milorad Ekmečić’.“

Naučni skup je završen konstruktivnom diskusijom, a zaključeno je da ovakvi događaji značajno doprinose boljem razumijevanju složenih istorijskih procesa i njihovog uticaja na savremeno doba. Kako su organizatori zaključili: „Nema sumnje da je ovo jubilej od najvišeg nacionalnog značaja… i mi smo na neki način ponosni, Udruženje istoričara Republike Srpske, što zapravo počinjemo – ovo su prvi događaji u nizu zapravo obilježavanja 150. godišnjice Nevesinjske puške.“